O Općini Kali

Općina Kali smještena je na južnom dijelu otoka Ugljana u Zadarskoj županiji. Od Zadra - administrativnog središta županije udaljena je oko 5 km i povezana trajektnom lukom Preko.

Općinu čini naselje Kali u koje prema popisu iz 2021. ima 1.585 stanovnika i najveće je naselje na zadarskim otocima.

Kali na sjeveru graniče s Prekom – središtem Općine Preko, a na jugu s Kukljicom – središtem Općine Kukljica. Općine Kali, Preko i Kukljica čine općine otoka Ugljana.

Staru jezgru mjesta čini naselje između uvala Mul i Batalaža okrenutih prema Zadru, dok se noviji dio mjesta pruža prema uvali Mala Lamjana okrenutoj prema Kornatima na južnom dijelu. Gospodarski je važna i uvala Vela Lamjana u kojoj se nalazi istoimena ribarska luka i gospodarska zona.

Gospodarstvo

Stanovništvo pretežno živi od ribarstva koje u Kalima ima veoma dugu tradiciju i po kojem je mjesto najviše i poznato. Nakon višestoljetnog iskustva u malom ribolovu, Kaljani su od 1920-ih godina počeli prelaziti na veće ribarske brodove, od 1960-ih počeli s tunolovom na Pacifiku, a danas u Kalima postoji dobro opremljena ribarska flota. Uz ribarstvo razvijena je marikultura (kavezni uzgoj tuna, uzgoj bijele ribe), te prerada plave ribe. Osim kao ribari mnogi Kaljani plove kao pomorci na domaćim i stranim brodarskim kompanijama.

Druge važne gospodarske djelatnosti su poljoprivreda – ponajviše maslinarstvo, sektor turizma kojeg čine privatni izajmljivači apartmana i ugostitelji, te trgovina i uslužne djelatnosti.

Povijest

Naselje se prvi put spominje u jednom dokumentu iz 1299. godine, ali kontinuitet življenja na prostoru Kali postoji od još od prapovjesti i antike (arheološki nalazi na brdu Orjak iznad Kali).

Današnje naselje nastalo je na brežuljku iznad mjesne lučice Mul orjentirane prema Zadru i Zadarskom kanalu. U neposrednoj blizini stare jezgre nalazi se i župna crkva sv. Lovre iz 15. stoljeća, a udaljenija kapelica sv. Pelegrina sagrađena je u 14. stoljeću.

Mještani su se od početka bavili poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom, trgujući sa Zadrom koji je od davnina bio trgovačko i administrativno središte zadarskih otoka i okolice.

Prema popisima stanovništva dostupnim od 16. stoljeća, broj mještana je konstantno rastao do 20. stoljeća kada počinje značajnije iseljavanje u prekomorske zemlje, posebno od drugog svjetskog rata. Kasnije se sve više ljudi seli i u Zadar i druge veće hrvatske gradove, te dolazi do depopulacije. Ipak zahvaljujući relativno dobroj gospodarskoj situaciji, opadanje stanovnika nije bilo toliko izraženo kao na udaljenijim zadarskim otocima, te Kali i danas predstavljaju vitalno i perspektivno otočno mjesto.